Makedonija – dugo pripremani zločin

Cilj upada nasilnika u makedonski parlament ovog četvrtka (27.4.) je samo jedan: bivši premijer Nikola Gruevski i njegova klika iz nacionalističke VMRO po svaku cijenu žele zadržati vlast. Otkako je izgubio parlamentarnu većinu, Gruevski i njegova stranka idu na blokadu Sobranja kako bi spriječili izbor njegovog predsjednika, a zatim i nove vlade.
Autor Boris Georgievski/DW

U tome im svesrdno pomaže predsjednik države Đorđe Ivanov, vjerni sljedbenik Gruevskog. Kada su zastupnici nove parlamentarne većine odlučili probiti tu barikadu i izabrati novog predsjednika parlamenta, dat je signal da nasilje može početi.

Stotinu ljudi pod direktnom komandom VMRO je upalo u Sobranje. Neki od njih s vatrenim oružjem, noževima i palicama, s fantomkama na glavama. Policija, koju Gruevski potpuno kontrolira, ne da nije spriječila nasilnički upad već se i pozdravila s naručenim vandalima. Specijalne jedinice policije su doduše došle u skupštinu – dva sata nakon početka napada.

Glavna meta bili su zastupnici nove skupštinske većine, ali stradao je i veliki broj novinara. Krajnja bilanca: preko stotinu ozlijeđenih. Trojica narodnih zastupnika su sa težim ozljedama prebačeni na kliniku hitne pomoći.

Zločin isplanirali nacionalisti

Zločin su isplanirali i organizirali VMRO i Gruevski. Ništa nije ni spontano ni slučajno. Za Gruevskog i kriminalnu kliku oko njega pad s vlasti vjerojatno znači odlazak na dugogodišnju robiju. Kako je prethodnih godina otkrivano, politička vrhuška je preko tajnih službi masovno prisluškivala desetke tisuća građana, prekrajala izborne rezultate i duboko zagazila u koruptivnu močvaru. Specijalno tužiteljstvo, formirano tek na inzistiranje EU i SAD, tereti bivšeg premijera za više slučajeva zloupotrebe moći.

Gruevski i njegova stranka već mjesecima pokušavaju isprovocirati međuetnički sukob u zemlji. Ciljano se provodi kampanja mržnje protiv Albanaca i „izdajnika”. Kakva je računica te klike? Oni vjeruju da kontrolirana nestabilnost bivšem premijeru daje adut u eventualnim pregovorima s međunarodnom zajednicom od koje će Gruevski tražiti amnestiju za desetljeće kriminalne vladavine. Ako to ne uspije, postoji i rezervni scenarij koji se već otvoreno spominje – predsjednik Ivanov proglasit će izvanredno stanje i tako ukinuti ionako krhku demokraciju.

Na koji god scenarij potegli, krvavi 27. travanj im se sasvim dobro uklopio. Niti jedno oružje iz bogatog arsenala Gruevskog i Iavova više nije iznenađenje. Iznenađenje bi recimo bilo da Europska unija i njene vodeće države poput Njemačke konačno oštro reagiraju i stanu na stranu demokracije u Makedoniji.

Gruevski je najbolji primjer za pogubnu briselsku politiku na Balkanu gdje, umjesto liberalnih i demokratskih političara, EU godinama podržava autoritarne političare sve pod sloganom: stabilnost pa demokracija. To se vraća kao bumerang, a cijena je gubitak i demokracije i stabilnosti. Može biti da je za Makedoniju prekasno. Ako jest, dio krivnje snosi i neodlučna Europska unija.