Tračak nade za Jemen – možda

Jemen je i prije ožujka 2015. godine bio siromašna zemlja sa podijeljenim društvom. Ali otkako se koalicija muslimanskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom vojno umiješala na strani svrgnutog predsjednika Hadija, loše stanje je preraslo u katastrofu.
Autor Matthias von Hein/DW

Saudijske bombe namijenjene pobunjenicima iz redova Hutija i paravojnim trupama bivšeg predsjednika Saleha potpuno su uništile ionako jadnu infrastrukturu najjužnije zemlje Arabijskog poluotoka.

U napadima se djelimice koriste i kazetne bombe. Bombardiranja podržavaju SAD, Velika Britanija i Francuska – iako od kaosa i pogibije najviše profitiraju radikalni džihadisti iz redova Al Kaide i Islamske države koji kontroliraju sve veće dijelove Jemena. Od saudijske vojne potrošnje je profitirala i njemačka industrija oružja koja je ovoj zemlji i susjednim Emiratima prodala naoružanja za milijarde eura.

Po jedno dijete strada svakih deset minuta

Do sada je stradalo više od 10.000 civila. Mnogo veći broj je ugrožen glađu: „Oko 85 posto jemenskog stanovništva pogođeno je nesigurnom opskrbom životnim namirnicama i lijekovima“, kaže Idris Jazairi, stručnjak UN-a za ljudska prava. „Sedam milijuna ljudi ne zna gdje će naći sljedeći obrok. Oko dva milijuna ih je akutno ugroženo glađu, među njima 500.000 djece. Ljudi iz ove skupine već umiru“, upozorava Jazairi u razgovoru za DW.

Na svakih deset minuta jedno dijete mlađe od pet godina umre od posljedica problema koji su mogli biti spriječeni pravovremenom reakcijom. Tako je navedeno u jednoj publikaciji UN-a o stanju u Jemenu.

Humanitarna kriza dramatičnija je od one u Siriji, iako se o Jemenu rjeđe čita u novinama. Možda zato što odatle nema vala izbjeglica prema Europi. Razlog je što si ljudi ne mogu priuštiti bijeg ili ne mogu napustiti zemlju.

Optimisti se nadaju da bi donatorska konferencija u Ženevi mogla nagovijestiti promjene. Cilj je prije svega da se ublaži katastrofalno humanitarno stanje i da se spriječi masovno umiranje od gladi. Donatore su pozvali Ujedinjeni narodi te švicarsko i švedsko ministarstvo vanjskih poslova.

Dolazak su najavili Antonio Guterres, novi glavni tajnik UN-a, kao i njemački šef diplomacije Gabriel. UN se nada da će se konačno približiti svoti od 2,1 milijardi dolara na koliko se procjenjuje potreba – do početka travnja je međutim prikupljeno tek 6,6 posto te svote.

Kako dopremiti pomoć?

Pa čak ako ovoga puta donatori zaista izvade novac umjesto praznih riječi, ostaje važno pitanje: kako će humanitarna pomoć stići do ugroženih? Marten Mylius, koordinator za Bliski istok humanitarne organizacije CARE, kaže da je organizacijama poput njegove gotovo nemoguće doprijeti do ljudi kojima treba pomoć.

U razgovoru za DW on nije mogao sa sigurnošću reći da li zaraćene strane namjerno „proizvode” glad i tako siju smrt, ali je rekao da se svakako sukobljene strane ne obaziru previše na civile koji umiru od gladi.

I tu je krivac prije svega vojna koalicija koju, uz „blagoslov” Zapada, predvodi Saudijska Arabija. Ta koalicija provodi oštru blokadu zračnog prostora kao i jemenskih luka. Pri tome se najvažnija luka za uvoz namirnica nalazi u Al Hodeidi na Crvenom moru, gradu od 400.000 stanovnika koji je pod kontrolom pobunjenika.

Luka je više puta bombardirana i po tvrdnjama promatrača nalazi se u ruševinama. Stručnjak UN-a Jazairi kaže da bi u tim uvjetima istovar namirnica sa samo jednog broda mogao potrajati i do 30 dana – a u tom roku bi se mnoge namirnice pokvarile.

„Debatiramo o pristupu i humanitarnim koridorima u drugim zemljama regije. Obzirom na užasnu situaciju, zašto ne možemo napraviti takve koridore u Jemenu?”, pita se Jazairi. Na to ključno pitanje za sada nema odgovora. Štoviše, sve je više glasina i neslužbenih najava da će Saudijci krenuti u totalni rat za Al Hodeidu kako bi protjerali pobunjenike. Najviše će i tu stradati – nedužni.