Hrvatska im je poput plijena

Ipak, pokazalo se da je konverzija kredita u švicarcima urodila korisnim plodovima za sve – ne samo za dužnike, nego za hrvatsko gospodarstvo i državni proračun, pa i za »oštećene« banke. Zbog sniženja troškova za banke, kućni proračuni mnogih građana preko noći su podebljani za 1.000 do 2.000 kuna mjesečno.
Autor Branko Podgornik

U sjeni »važnijih« zbivanja prošla je vijest da su nekadašnji dužnici u švicarskim francima, zajedno s udrugom Franak, doživjeli u vlastitoj državi značajnu potporu i uspjeh. Ustavni sud je potvrdio da je pretvaranje kredita u švicarskim francima u eurske kredite, za što se Franak borio nekoliko godina, bilo opravdano.

SDP-ova vlada donijela pravu odluku

Vlada Zorana Milanovića i Sabor, prema odluci najviše sudske institucije, imali su potpuno pravo kad su zakonom o konverziji tih kredita pomogli članovima 55 tisuća hrvatskih obitelji, koje su bile teško pogođene zbog skoka dužničkih rata, nakon što je tečaj franka (CHF) podivljao. Ustavni sud je time odbio prigovor banaka koje tvrde da su konverzijom oštećene.

Zahvaljujući konverziji, desecima tisuća građana smanjen je teret duga čak za 7,5 milijardi kuna, a njihove mjesečne rate za otplatu kredita snižene su 15 do 30 posto. Udruga Franak zaista može biti ponosna na plodove dosadašnjih napora. Gotovo nitko u državnim institucijama isprva nije bio na njihovoj strani. Poslovne banke konverziji su se oštro protivile. Hrvatska narodna banka je zastrašivala javnost da bi to moglo poljuljati stabilnost banaka i financijskog sustava. Kao da će se svijet srušiti ako se banke pod pritiskom države odreknu dijela visokih očekivanih profita.

Konverzija urodila plodom

Ipak, pokazalo se da je konverzija kredita u švicarcima urodila korisnim plodovima za sve – ne samo za dužnike, nego za hrvatsko gospodarstvo i državni proračun, pa i za »oštećene« banke. Zbog sniženja troškova za banke, kućni proračuni mnogih građana preko noći su podebljani za 1.000 do 2.000 kuna mjesečno. Dužnicima u francima životni se standard popravio i odjednom su imali više novca za potrebe svojih obitelji. Nema sumnje da povećanje njihove kupovne moći za 7,5 milijardi kuna pridonosi rastu potrošnje u Hrvatskoj, gospodarskom oporavku i boljem punjenju državnog proračuna. Rasterećenje prezaduženih građana, dakle, neizravno pomaže i rasterećenju države od javnoga duga.

Istina je da su banke zabilježile stanoviti »gubitak«. Nisu dobile sve milijarde kuna koje su očekivale od kredita u švicarcima. Nisu ih mogle iznijeti u inozemstvo svojim bankama majkama. No, to je popravilo platnu bilancu Hrvatske s inozemstvom, na kojoj je 2015. zabilježen višak od 5,1 posto, gotovo dvostruko veći od očekivanog. Jednostavno, te milijarde kuna ostale su u zemlji i troše ih hrvatski građani.

Ipak, banke su od sadašnje Vlade dobile olakšice za otpisivanje nenaplativih kredita. Bivši CHF-dužnici danas lakše i redovitije plaćaju svoje rate. Zbog oporavka gospodarstva popravljaju se i bilance banaka. Prošle su godine banke u Hrvatskoj, osiromašenoj dugogodišnjom krizom, zaradile rekordnih pet milijardi kuna dobiti. Unatoč tome, žale se da su »zakinute« i ustraju na tužakanju Hrvatske na sudu u Washingtonu, kako bi vratile »izgubljenu dobit«. To je pokazatelj da većina stranih banaka nema puno odgovornosti za stanje u Hrvatskoj. Slobodno tržište, po svemu sudeći, neki shvaćaju kao svoje slobodno lovište, a Hrvatsku, njezino gospodarstvo i građane kao običan plijen.

(Novi List)