Novi nameti graditeljstvu

CEA
Dolaze li novi namet graditeljstvu? Pred zainteresiranom javnošću je u tijeku postupak savjetovanja oko Nacrta Zakona o komunalnom gospodarstvu. Riječ je o zakonu koji ima za cilj urediti sva pitanja koja se tiču komunalnog gospodarstva, obavljanja komunalnih djelatnosti, održavanja komunalne infrastrukture, održavanja komunalnog reda kao i druga pitanja.
Autor Filip Galić

Predloženim nacrtom Zakona su predložene izmjene izvora financiranja jedinica lokalne i područne samouprave. Uvode se građevinska renta i doprinos za izgradnju komunalne infrastrukture kao primarni izvori financiranja (uz koncesije, cijene komunalnih usluga itd.).

Što je građevinska renta

Građevinska renta je novčano javno davanje koje se plaća za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja građevine ili za izgrađenu građevinu. Koristi se samo za financiranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture. Obračunava se po kvadratu građevinske (bruto) površine zgrade koja se gradi. Maksimalna jedinična vrijednost građevinske rente je ograničena na 10% prosječnih troškova gradnje metra kvadratnog građevinske bruto površine u Hrvatskoj.

Drugim riječima, iznos koji se trenutno plaća za komunalni doprinos je identičan onom koji bi se plaćao za građevinsku rentu. Plaćao bi ga vlasnik zemljišta na kojem se gradi ili je izgrađena građevina, odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja građevinske rente.

Renta i novi doprinos

Drugi novi izvor financiranja je doprinos za izgradnju komunalne infrastrukture. Doprinos je novčano javno davanje kojim se sudjeluje u financiranju građenja nerazvrstane ceste, javnih prometnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, građevina javne vodoopskrbe i građevina javne odvodnje. Može se koristiti samo za financiranje građenja gore navedenih građevina do najviše pedeset posto procijenjenih troškova njihova građenja. Doprinos plaća vlasnik građevinskog zemljišta kojem neposredno koristi komunalna infrastruktura čije se građenje financira doprinosom, odnosno druga osoba na koju je pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja tog doprinosa.

Doprinos se obračunava množenjem procijenjene građevinske (bruto) površine zgrade izražene u metrima kvadratnim koja se prema prostornom planu može graditi na građevnoj čestici sa jediničnom vrijednošću doprinosa određenom za pojedinu građevinu komunalne infrastrukture čije se građenje sufinancira doprinosom.

Iz priloženog se može vidjeti da će vlasnici građevinskih čestica odnosno investitori, plaćati na ime doprinosa dodatni iznos u odnosu na trenutno važeći Zakon čija će visina ovisiti o procjeni troškova. Odluku donosi jedinica lokalne samouprave.

Zamjena za komunalnu naknadu

Iz navedenoga je razvidno kako se, uvodi jedan posve novi namet (Doprinos). Istovremeno, građevinska renta pretvara u svojevrsnu zamjenu postojeće komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Obzirom da je porez na nekretnine trebao u potpunosti zamijeniti komunalnu naknadu, ovakav nacrt predstavlja novi teret, pogotovo graditeljstvu.

Nadalje, prijedlog novog Zakona o komunalnom gospodarstvu ne razlikuje obrtnike i male poduzetnike, već ih tretira kao i velike sustave, kada je u pitanju teret građevinske rente i Doprinosa.

Potrebno je ukidanje građevinske rente obzirom da se svrha može postići porezom na nekretnine koji se uvodi od 1. siječnja 2018.

Također, javlja je i prijenos inicijative za izgradnju komunalne infrastrukture na jedinicu lokalne samouprave. Investitor je sada u cijelosti ovisan o aktivnostima općina/gradova. Bilo bi bolje da se investitor sam obvezuje na izvođenje infrastrukture potrebne za uređenje svoje građevinske čestice, nakon čega bi istu prenio na općinu/grad.

Potrebno je unificiranje visine komunalnog doprinosa za nove i stare zgrade koje su energetski učinkovite, obzirom da postojeći i novi sustav penaliziraju nove gradnje koje su energetski učinkovitije sa većim komunalnim doprinosom.

CEA kroz projekt Poduzetnička inicijativa ukazuje na propise koji mogu otežavati poduzetništvo i ulaganja.