Ključ spasa Agrokora je u ovim dvjema njegovim firmama

Hanza media
Da bi se spasio što veći broj zaposlenih u tvrtkama koncerna, važno je da u Konzumu i Tisku bude što više kupaca, ali nitko ne smije imati povlašten položaj na tržištu
Autor Viktor Vresnik

Domaći trgovački lanci NTL i Ultra gros oštro su jučer reagirali na poziv Kraševe prokuristice Marice Vidaković Agrokorovim dobavljačima da svojim zaposlenicima sugeriraju Konzum kao prvo mjesto izbora za trošenje. Njen poziv smatraju izrazito diskriminirajućim pozivom na bojkot svih sudionika tržišta izvan Agrokora.

“Gospođa Vidaković kao da ne zna da trgovci koji rade izvan koncerna Agrokor čine 70 posto hrvatske maloprodaje”, poruka je pisma koje su potpisali direktori NTL grupe i Ultra grosa Martin Evačić i Mario Jukić. Obje grupe, i NTL i Ultra gros, osnovane su zato da bi se mali trgovci zaštitili od nezaustavljivog rasta Konzuma, ali i od konkurencije koja je stigla ulaskom velikih inozemnih trgovačkih lanaca na tržište.

Vidaković, koja je poziv navodno uputila uime svih velikih Agrokorovih (Konzumovih) dobavljača, kao njihova predstavnica u procesu spašavanja koncerna, rekla je u ponedjeljak da su se dobavljači dogovorili da će “napuniti dućane i da će pozvati sve svoje zaposlenike da kupuju u Konzumu kako bi što više omogućili sustavu da generira novi novac i da počne servisirati svoje dospjele obveze”. Jučer se, međutim, ogradila od težine izjave, tvrdnjom da je pogrešno interpretirana.

Oštra prepiska

– Ni u jednom trenutku nisam uputila poziv za prestanak kupovine u bilo kojem trgovačkom lancu – poručila je jučer Vidaković.

Evačić i Jukić otvoreno su Kraševoj prokuristici poručili da joj ne vjeruju. “Gospođa Vidaković mogla bi, radi našeg interesa, a i interesa šire javnosti, objaviti koji su dobavljači stali iza njezina poziva za ‘obranu Konzuma’”, pišu Evačić i Jukić.

Pobunjene članice NTL-a i Ultra gros grupacije također su hrvatski trgovci, koji s više od 9,5 milijardi kuna prihoda, 14 tisuća zaposlenih i više od 2800 prodajnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj čine oko 20 posto ukupne maloprodaje.

Predstavnici velikih inozemnih lanaca jučer su bili škrti na komentarima. Njihov je stav jasan – pravo odabira gdje će kupovati pripada kupcu, a obaveza je trgovaca da robu uredno plaćaju dobavljačima, što ti veliki lanci uglavnom poštuju zbog strogih pravila na njihovim matičnim tržištima.

Oštra prepiska otvara, međutim, dublje, etičko pitanje u procesu spašavanja Agrokora. Smije li država spašavati Konzum na račun drugih sudionika tržišta?

Konzum je od svih Agrokorovih tvrtki možda najveći pojedinačni punjač državne blagajne (pod pretpostavkom da se računi podmiruju), ali svi ostali sudionici tržišta u ukupnom iznosu daleko premašuju Konzumov doprinos proračunu.

Prema posljednjim dostupnim statistikama o deset najvećih trgovaca u Hrvatskoj, Konzum u Hrvatskoj ima 12.600 zaposlenih i najveći je pojedinačni poslodavac s prihodom od oko 15 milijardi kuna. Devet ostalih u vrhu ljestvice zapošljava 17.000 trgovaca i radilo je s prihodom od 20 milijardi kuna.

Među potpisnicima protestnog pisma trgovaca, jedino je omiški Studenac sa 2189 zaposlenih i prihodom od 1,4 milijarde kuna na ljestvici deset najvećih. Ostali zapošljavaju još 12.500 trgovaca i radili su s prihodom od 7,5 milijardi kuna. Pribroji li ih se “velikoj desetki”, to je, bez Konzuma, 29.700 zaposlenih, s prihodom od 27,5 milijardi kuna.

Zajednička akcija

Gledano strogo statistički, Konzum nema pravo na povlašteni položaj na tržištu. Šteta koja bi nastala preusmjeravanjem kupaca od drugih trgovaca prema Konzumu na kraju bi se mogla pokazati većom od koristi koju donosi spašavanje. Život, međutim, nije statistika i stvari nisu tako jednostavne i jednoznačne.

Da bi se spasio što veći broj zaposlenih u kompanijama koncerna, živi novac koji dnevno stiže iz Konzuma i Tiska među ključnim je alatima akcije spašavanja. Znači, važno je da u Konzumu i na Tiskovim kioscima bude što više kupaca. Kako to postići?

Jedino ujedinjenom akcijom dobavljača i vjerovnika koji mogu, ali na vlastiti rizik, Konzum i Tisak nakrcati konkurentnim proizvodima po konkurentnim cijenama. Žele li vratiti novac koji im Agrokor duguje, to će vjerojatno i napraviti.

Uloga države i njezina povjerenika Ante Ramljaka tu može biti samo koordinatorska. Njegov je posao osigurati što bezbolniji transfer vlasništva od Ivice Todorića i drugih današnjih dioničara, Todorićevim partnerima u dugu, prema vjerovnicima, kao budućim, vjerojatno prijelaznim vlasnicima.

Sloboda izbora

Ramljakov, ali prije svega Vladin posao je i postavljanje infrastrukture za što brže vraćanje tržištu tvrtki iz Agrokorova sustava. Brzina i kvaliteta tog procesa ovisit će u najvećoj mjeri o učinkovitosti pravosuđa.

U tom procesu ni Konzum, kao ni jedna druga tvrtka iz posrnulog koncerna, ne smiju se spašavati na račun ostalih sudionika tržišta. Marica Vidaković može Kraševe zaposlenike upućivati prema Konzumovim blagajnama, njoj to nitko ne može zabraniti, ali u tom slučaju pravo je ostalih trgovaca skinuti Kraševe proizvode sa svojih polica. To je mogućnost koju su jučer direktori dvaju lanaca i najavili.

Ni premijer niti bilo koji drugi predstavnik državne vlasti ne smije građane odvraćati od njihove slobode izbora mjesta za kupovanje. U tom procesu ne smije se zaboraviti da su, osim Agrokora, i NTL i Ultra gros grupa, ali i Billa, Spar, Lidl, Kaufland, Metro… kao i svi ostali mali ili neumreženi trgovci porezni obveznici kojima država mora osigurati jednako pravo pristupa tržištu.

(Jutarnji List)