U sljedećem se razdoblju očekuje najviše zaposlenih u sektoru biomase

Hrvatsku kakvu sanjamo (Vizija Hrvatske koju želimo(o) ostvariti) je naslov nove kolumne u kojem ćemo pokušati prikazati viziju, razvoj, i mogućnosti djelovanja, primjene novih i održivih rješenja za neke od ključnih problema hrvatskog društva. Razgovarat ćemo prije svega o novim mogućnostima, inovacijama i mogućim sektorima zapošljavanja u RH kao dodanoj vrijednosti za sve hrvatske građane i društvo.
Piše: Igor Grozdanić

Pratit ćemo kako se razvijaju trendovi u R&D sektoru (Institut Ruđer Bošković, projekt fizičara Pečnika i jedan zanimljiv projekt koji se odvija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje pod nazivom: „Hrvatska energetska tranzicija“), društvene inovacije poput osnivanja Etičke banke, pojave Zelene energetske zadruge, socijalnog poduzetništva.

Proučavat ćemo nove termine poput Od-rasta. Jedan od sektora koji je vrlo značajan u Hrvatskoj, koji je također u transformaciji je sektor biomase. Njega ćemo dosta proučavati u narednom razdoblju (kroz upravljanje, bolje vrednovanje, organizaciju i struku).

Sektor biomase

Sektor biomase je u Hrvatskoj je simbol malog čovjeka, sektor koji najbolje oslikava tradiciju Hrvatske i našeg društva, hrvatskog radnika i seljaka. To je sektor neiscrpnih i do kraja nikada neiskorištenih potencijala. Drvo i šume su tradicijski u korijenu naših ljudi od pradavnih vremena dok smo čitali Vladimira Nazora u njegovom Medvjedu Bruni i borbi našeg čovjeka za prirodne resurse.

Sjetimo se samo kako je Josip Kozarac progovarao u njegovoj poznatoj pripovijetci: „Slavonske šume“. On tvrdi da je onaj tko je bar jednom bio u slavonskoj šumi, ne može je zaboraviti. Opisuje razne vrste stabala, slikovito ih prikazujući i uspoređujući s ljepoticama, vojnicima, tigrovima ili lavovima. „Onaj tko prolazi slavonskom šumom bez osjećaja i srca, nikada neće otkriti njezine ljepote, dok onaj koji ima uho da razumije sve te tajanstvene glasove, izlazi iz nje bogatiji i bliži sam sebi, svojim osjećajima“ , piše Josip Kozarac.

Nadalje kazuje kako je svaki put kad je prošao njome, naučio nešto novo: „ta je šuma jedan svijet za sebe, gdje veličanstvena priroda naočigled ruši i stvara, obnavlja i popravlja. Ta je šuma Slavoncu dom i mati, ona mu je nepresušni izvor blaga: daje mu pašu za volove, žir za svinje, drvo za kuću i ograde, ona mu kao ogroman štit čuva usjeve od bure, šumske životinje daruju mu hranu i skupocjeno krzno“.

Ljubav prema šumi kao mitskom biću u naše narodu je ukorijenjena i neizmjerna jer je ona bila i dom i posao i način preživljavanja kroz stoljeća.

Nove grane gospodarstva

Danas se u svijetu događaju velike strukturne promjene tranzicijom s linearnog u cirkularno gospodarstvo što znači da se otvaraju nove prilike u granama gospodarstva koje potiču održivost, dok se u granama koje ne mogu napraviti tranziciju mogućnosti smanjuju. Energetska tranzicija je danas zahvatila cijeli svijet, te sve manje ovisi o poticajima razvoju tehnologija koje koriste obnovljive izvore energije.

U energetskom sektoru, u Europskoj uniji primjećuje se ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu OIE). [Jedno i drugo se najbolje uočava se u sektoru sunčevih/solarnih sustava gdje su cijene tehnologija pale do osam puta; U južnoj Americi i SAD-u prema FSB-u i „Hrvatskoj energetskoj tranziciji“ do deset puta). Kao posljedica ovog procesa događaju se iznimno dinamične promjene na tržištu električne energije, kao i na ostalim energetskim tržištima (tržišta OIE, toplinsko tržište).

Povećavaju se kapaciteti obnovljivih izvora

U 2016. godini novoinstalirani kapaciteti obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu EU iznosili su 86 % (izvor Bloomberg, veljača 2017.). Najviše je instaliranih kapaciteta na elektroenergetskom tržištu bilo je iz sektora vjetra, sunčevih sustava, a postignut je rast od 3,4 % u kapacitetima i proizvodnji električne energije iz tehnologija biomase.

Na EE tržištima EU, proizvodnja električne energije iz tehnologija biomase raste iz godine u godinu. U 2013. proizvedeno je 82.100 TWh iz ovih tehnologija na biomasu (elektrane i kogeneracije) dok je u 2015. proizvedeno 88.400 TWh (u dvije godine porast proizvodnje je iznosio značajnih 7,5 %).

Analizirajući strukturu proizvodnje dolazimo do podatka da je iz kogeneracija na biomasu proizvedeno 64 % električne energije i 36 % iz samih energana koje proizvode samo električnu energiju. Poznavajući takav višegodišnji trend proizvodnje električne i toplinske energije, EU pokušava razviti tržište/a kogeneracija na biomasu. Također se potiču i tzv. DG jedinice (decentralizirane jedinice na mjestu proizvodnje i potrošnje), promovira se tzv. „Građanska energija“. Posebno je to uočljivo u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, a u posljednje vrijeme u Francuskoj, Grčkoj i Portugalu.

Prema Winter Packetu (u nastavku Zimski paket mjera) EU-a, sektor biomase će biti između 2020. i 2030. u žarištu interesa!. Posebno u segmentu malih kogeneracija u lokalnoj zajednici, ali i energana preko 5 MW.  U Hrvatskoj su biomasa i njezin sektor prema svojim potencijalima i resursima nedovoljno valorizirani (samo su simbolički implementirani)i iskorišteni u samim projektima i implementaciji.

Hrvatska nazaduje

Unatoč značajnom potencijalu mogućnosti korištenja biomase, koji se ogleda u čak 0,51 ha obradive površine po stanovniku te 0,61 ha šumske površine po stanovniku, Republika Hrvatska ne uspijeva zadovoljiti domaću potražnju za hranom ili proizvodima od drva s visokom dodanom vrijednošću (mali se dio potencijala biomase koristi u energetske svrhe visokoučinskim tehnologijama). U 2014. godini svega je 50 GWh električne energije bilo je proizvedeno iz krute biomase te 114 GWh iz bioplina.

To je udio od 0,36 % krute biomase i 1,04 % proizvodnje bioplina u ukupnoj proizvodnji električne energije u Republici Hrvatskoj (13553 GWh u 2014., Izvor: EIHP, p. 164, Energija u Hrvatskoj). U ukupnoj proizvodnji obnovljivih izvora u RH, kruta biomasa sa svojih 50 GWh ima udio od 4,7 %, a s bioplinom je to malo više i iznosi 15,63 % (iz OIE je proizvodnja 1062 GWh). Podaci su službeni za 2014.

Od ukupne iskorištene finalne energije krute biomase u iznosu od 12.35 TWh u 2014. godini, 11.78 TWh je bilo iskorišteno za proizvodnju toplinske energije u kućanstvima. Uzimajući u obzir da su domaća postrojenja za proizvodnju peleta i briketa na hrvatsko tržište isporučila nešto više od 50.000 tona proizvoda ili samo 22 % vlastite proizvodnje, (uz zanemarivi uvoz) te bez proizvodnje toplinske energije u centraliziranim toplinskim sustavima, može se zaključiti da kućanstva eksergijski neučinkovito troše čak oko 11 TWh biomase.

 Uz vrlo velike poljoprivredne površine koje se ne obrađuju, a koje se po procjenama kreću od 833 tisuće do milijun hektara, u 2014. godini nije bilo poljoprivrednih zemljišta koja se koriste za uzgoj usjeva u svrhu dobivanja energije (Hrvatska energetska tranzicija, fsb, 2016.).

Ipak, tranzicija je uz sve poteškoće i „duboko grlo“ državnog aparata (administracija, različite agencije) započela i vidljivi su pomaci. Moj dobri Profesor s jednog tehničkog fakulteta smatra da je stopiranje R&D u energetici i obnovljivim izvorima usporilo, ali nikako ne i zaustavilo tranziciju.

Hrvatski drvni klaster

Energetska tranzicija je realnost i ona je htjeli neki ili ne, već duboko među nama prisutna.  Tako je 2015. godine otvoreno kogeneracijsko postrojenje u Glini koje uspješno iskorištava ostatak iz drvne industrije te je napravljeno biotoplifikacijsko postrojenje u Pokupskom. Kako bi tranzicija bila uspješna razvoj se mora ubrzati, a rješenja integrirati i optimizirati te se napredne biorafinerije nameću kao moguća rješenja..

U Hrvatskoj je organiziran i djeluje više godina: „Hrvatski drvni klaster“, krovna udruga za okupljanje proizvođača i dionika u ovom sektoru. Udruga je osnovana u cilju promicanja, razvitka i unapređenja sektora prerađivača drvne sirovine, proizvođača namještaja, trgovaca namještajem i trgovaca drvnim proizvodima te pripadajućih institucija i drugih sektorskih subjekata.

Nedavno je autor prisustvovao svečanoj sjednici Izvršnog Odbora Klastera, gdje je održao prezentaciju na temu: „Razvoj obnovljivih izvora i biomase na tržištu (zajednički nastup svih obnovljivih u Hrvatskoj).

Predsjednik Kavran je nedavno u intervju (Poslovni dnevnik 2016.) naglasio da je biomasa neopravdano podcijenjena, a dodao bih i pomalo izgubljena u planovima Hrvatske. Zajednički nastup s geotermalnom, bioplinom u Slavoniji, i s vjetrom i solarom/sunčevim sustavima u Dalmaciji je ključ za razvoj poslovanja biomase (u svim oblicima) posebice na elektroenergetskom tržištu.

Na toj sjednici su bili prisutni među ostalima vrijedni zadrugari Zelene energetske zadruge, stručnjaci iz udruženja OIE Hrvatska i mnogi drugi dionici i sveučilišni profesori! Održana je zanimljiva prezentacija iz područja CO2 i što sektor biomase po to pitanju može implementirati. Također je dobro prezentirana ideja visokoučinskih kogeneracija i što nas na tom planu može u budućnosti čekati. Kao što bi moj dragi prijatelj Mladen Iličković rekao, biomasa je tako dobra, a tako malo korištena, i autora uvijek bodri za veću uporabu kogeneracija na tom području.

Na sastanku mi je prišao i mladi inženjer koji ima svoju pilanu, Pilana-vrata On je pravi primjer poduzetništva i zapošljavanja u Fužinama (ima 24 zaposlenih i planira još desetak, pili godišnje 15 000 m3 drveta što je odlična brojka). Iznio mi je sjajne brojke u svojim poduzetničkim aktivnostima, i nadu da je energetska tranzicija nepovratan proces u Hrvatskoj. U njemu se odmah vidjela doza entuzijazma za promjene i nova zapošljavanja.

Prema studiji „Prelazak Hrvatske na 100 % Obnovljive izvore energije“, u izdanju Greenpeacea, Strojarskog fakulteta i Zelene energetske zadruge pokazano je da će se u najpovoljnijem 100 % scenariju obnovljivih izvora u elektroenergetskom miksu najviše koristiti proizvodnja iz vjetroelektrana, sunčanih elektrana i biomase.

Interesantno je primijetiti da se u scenariju predviđa visoki postotak iskorištenja svih tehničkih potencijala elektrana na biomasu. Ovakvom dinamikom razvoja bi se u izgradnji postrojenja do 2050. godine otvorilo 126.893 čovjek/godina radnih mjesta ili u prosjeku oko 3000 radnih mjesta godišnje. U održavanju bi se otvorilo 7096 stalnih radnih mjesta.

Vjetar i biomasa imaju najveći potencijal

Prema analizi autora u radu „OIE i plin u Slavoniji i Baranji“, Osijek 2010., biomasa i vjetar bi imali najveći potencijal za proizvodnju električne energije (autor podrazumijeva brži razvoj tehnologija/e kogeneracija na biomasu i veći udio od današnjih gore navedenih 64:36, u omjeru 75:25 do 2025. godine).

Također je autor u svom radu „Budućnost Obnovljivih izvora energije u srednjoj Europi“ sa skupinom autora, Opatija 2013. analizirao potencijal tehnologija koje koriste OIE i došao do zaključka da bi u tranziciji prelaska RH na 100 % obnovljivu energiju u sektoru elektroenergetike, biomasa prema dva scenarija imala udio između 30 i 35 %, a u najoptimističnijem scenariju 42 % od ukupne proizvedene električne energije.

U prva dva scenarija biomasa je na drugom mjestu iza proizvodnje iz vjetroelektrana, a u najoptimističnijem na prvom mjestu. Iz svega se može uočiti da je postoji velik potencijal proizvodnje električne energije iz tehnologija na biomasu.

Prema analizi Ana M. Boromise, u studiji „Energetsko poduzetništvo u Hrvatskoj“ koja je analizirala radna mjesta u sektoru OIE RH, očekuje se najviše zaposlenih u sektoru biomase. Ona smatra da će između 2020. i 2025. u tom sektoru biti izravno zaposleno 5000 ljudi. Na neizravnim i induciranim zelenim radnim mjestima bilo bi zaposleno između 55 000 i 60 000 radnika.  Budućnost hrvatskog sektora biomase (posebice u Slavoniji i Baranji), autor vidi u supstituciji prirodnog plina s kogeneracijama na biomasu koje bi proizvodile električnu i toplinsku energiju na mjestu potrošnje i time doprinijela lokalni razvoj i zapošljavanje.

Igor Grozdanić je stipendist Max Planck Instituta, dobitnik nagrade Hrvoje Požar

(Energypress.net)