Molba premijeru za odlaskom na odmor, jedino je što nam preostaje

Dubrovnik, 26.8.2016 - Drugi dan tradicionalnog vanjskopolitièkog skupa Dubrovnik Forum koji se ove godine odvija pod nazivom "Snažnija Europa - spajanje sjevera i juga" uz sudjelovanje predsjednika i ministara inicijative Jadran-Baltik-Crno more (BABS). Na slici Andrej Plenkoviæ. foto HINA/ Nikša MILETIÆ/ ua
Agencija Bloomberg je ne tako davno javila kako su dva najveća problema hrvatskog gospodarstva, koja bi dalekosežno mogla utjecati na BDP, Agrokor i INA. Potvrdio je to i guverner HNB-a Boris Vujčić, tijekom jučerašnjeg dana.
Piše: Ivan Brodić

Zajednički nazivnik dvaju problema, sada to već vide i vrapci na grani, jest etatizam. Sakrivajući se iza brige za radnike, propast hrvatske ekonomije ili pak za energetsku samodostatnost (koju nemaju niti zemlje puno bogatije energentima) hrvatska politika ne želi ništa drugo nego li podržaviti upravljanje ovim dvjema kompanijama. U oba slučaja, priznao je to, s razmaku od godine dana sadašnji predsjednik Sabora Božo Petrov (kojem želimo brzo ozdravljenje od povišene temperature). Naime, nakon što se uprava Agrokora dogovorila s vjerovnicima o Standstill aranžmanu, vidno nezadovoljni članovi Petrovljevi sučlanovi i pripadajući im istomišljenici u glavnoj vladajućoj stranci, poželjeli su preuzeti upravljanje Agrokorom u ima države (podsjeća li vas nešto na 1945.?).

Povišene temperature

Ne čudimo se mi, jer ekonomsko ludilo nije izazvalo povišenu temperaturu samo u Bože Petrova, ono izaziva temperaturu i u nas poreznih obveznika. Jer, kako organizam drugačije i može reagirati na ideju vladajućih da spašava privatnu kompaniju s 300 milijuna eura našeg novca? Ili, kako bi normalan ljudski organizam mogao reagirati na ideju državnog otkupa INA-e i izgledno bacanje javnoga duga u bezdan. Prodaja 25 posto dionica HEP-a nije, naimekajje, opcija jer bi za kupovinu INA-e trebalo 80 posto istih tih dionica (pojednostavljeno rečeno), ali i razdvajanje HEP-a na dvije kompanije, prema uputama Europske komisije.

Sreća što se MOL želi povući

Sreća u nesreći, koja nas je snašla, jest u tome što MOL, nakon sviju nevolja koje mu je prouzročila politika, ali i nakon što je dobio jednu i izgledno će dobiti i drugu arbitražu, želi izaći iz kompanije koju je financijski konsolidirao te ostavio s dugovima od tek petine pokrivenosti u vlastitoj imovini. Za ilustraciju, Agrokor je zadužen 1.5 puta vlastite imovine. Ludilo etatizma nije od jučer, privatni investitor u naftnoj kompaniji od početka je suočen sa maćehinskim odnosom prema kojemu su se „strateškoj kompaniji“ uzele koncesije, nije im se dopustilo da otkupi još 25 posto dionica, kako je pisalo u prvotnom ugovoru, te im se naštetilo na limitiranju cijene plina, kako bi se pogodovalo nelojalnoj konkurenciji u HEP-u.

Nepoznati motivi

Kako Hrvatska proizvodi tek 20 posto svojih potreba za naftom (po optimističnoj računici) i 50 posto svojih potreba za plinom, koji bi mogao uskoro nestati, a kako je država zbog inata prema partneru učinila sve kako bi INA-u onemogućila (neposredno, uzimanjem koncesije, te posredno, tko ulaže u kuću gdje su vlasnici na sudu?!) u stvaranju nacionalnih rezervi energenata, možemo zaključiti kako želja za kupovinom INA-e svoje motive nalazi u spašavanju političke kaste od odgovornosti za odnos prema privatnom kapitalu.

Dakako, jednak je motiv u pitanju i kada se radi o Agrokoru, nije političkoj kasti, u interesu spašavanje radnih mjesta i dopuštanje vjerovnicima i dioničarima neka stvaraju novu vrijednost, ili propadnu. U prvom slučaju izmicanje države bi imalo multiplikativni učinak za gospodarstvo.

Predizborni populizam

Ne, njima je u interesu preuzeti upravu nad privatnom kompanijom, kako bi pred lokalne izbore stvorili privid da se brinu o tisućama radnika. Kako to obično biva kod etatističkog ludila, ono donosi tek kratkoročne učinke, gotovo nikad na dodanu vrijednost (sjećate se, to je svrha gospodarstva), a gotovo uvijek na broj glasova populista.

Nama, poreznim obveznicima u stanju kronične groznice zbog etatističkog ludila, ostaje tek preklinjati premijera Plenkovića da nam ispuni prijetnju s početka eskalacije slučaja Agrokor. Tada je pitao želimo li da ekonomski dio njegove vlade ode na godišnji odmor i prestane se aktivno miješati u gospodarstvo. Uslišajte nam tu želju, premijeru!

(energypress.net)

1 Comment

Comments are closed.