Kraj Gazde je početak nove Hrvatske

Model poslovanja koji predstavlja Gazda i koji je ovih par desetljeća širio Hrvatskom – mora nestati radi same Hrvatske. Model u kojemu se širi na račun dobavljača, u kojemu se dobivaju krediti HBOR-a o kakvima drugi ne mogu ni sanjati, u kojemu se rade koncentracije koje su očigledni monopoli i u kojem se i politika i mediji radi mrvica uvlače Gazdi – mora nestati, kako bi se mogla izgraditi nova Hrvatska.
Autor Goran Vojković

Stvorene su naime dvije Hrvatske. U jednoj Hrvatskoj ako ne platite par računa dolaze opomene i ovrhe, u drugoj, Gazdinoj Hrvatskoj, dobavljači vam ako ne plaćate, uz širok osmjeh nude dulji rok – jer ako se Gazda naljuti na njih – gospodarski mogu nestati.

Dvije Hrvatske – jedna za Gazdu i jedna za ostale

U jednoj Hrvatskoj ako ne platite porez, makar je do neplaćanja došlo jer vama nisu platili, dolazite na “stup srama” i u blokade, u drugoj Hrvatskoj Gazda može dugovati teške milijune, ali “gazdin čovjek” na mjestu ministra financija će zabraniti davanje informacija o tome koliko Gazda uopće duguje. U jednoj Hrvatskoj, ako vam nađu pet kuna više u blagajni zatvaraju vam obrt ili trgovinu na mjesec dana – porezni žig i trake preko vrata. Kod Gazde takve kontrole ne dolaze – premda je jasno da zbog zaokruživanja cijena na 99 lipa uvečer u blagajni mora biti viška, niti jedan inspektor nije imao hrabrosti to provjeriti na terenu.

U jednoj Hrvatskoj, ako napravite banalnu pogrešku oko upisivanja radnog vremena u tablice stiže vam inspektor i kazna od par desetaka tisuća kuna. U Gazde, makar je tehnički nemoguće da uza toliki broj radnika nema grešaka u upisivanju radnog vremena, za takve stvari nismo čuli. U jednoj Hrvatskoj gradnja u zaštićenim zonama podliježe strogim pravilima, pa često i ako ste “domaći” generacijama neće vam dati da preuredite kuću kako želite. Gazdi je, s druge strane, promjenom propisa hotel odlukom lokalne vlasti pretvoren u “složeni rezidencijalni objekt”, jedini takav objektivno postojeći u Zagrebu.

Poseban zakon samo za Gazdu

U jednoj Hrvatskoj na obično rješenje sukladno propisima čekate mjesecima, a za Gazdu se u par dana stvara poseban zakon doslovno samo za Gazdu (druge firme te veličine su sve državne), kako bi ga se pokušalo spasiti. U jednoj Hrvatskoj za kredit kod HBOR-a morate imati sve i još više – no Gazda, već uvelike u problemima ga dobiva odmah. U jednoj Hrvatskoj, ako želite koncentraciju firmi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja će vam dahtati za vratom – dok u drugoj Hrvatskoj, onoj Gazdinoj, postaje sasvim normalno da uz lanac maloprodaje isti koncern upravlja i kioscima ili kako se u Dalmaciji kaže, trafikama, prodavaonicama uz prodavaonice, pa ako izbjegnete Gazdinu trgovinu, tu je Gazdin kiosk. I Gazdina benzinska pumpa.

U jednoj Hrvatskoj Agencija za elektroničke medije će strogo pratiti što i kako objavljujete, no u drugoj Hrvatskoj, nitko se ne pita što se događa ako je Gazda, kao veliki koncern koji se i uvelike reklamira ujedno i vlasnik distribucijskog lanca novina – kioska. Situacija je to u kojoj novinski izdavači vrlo rado ulaze u dvostruku ovisnost o Gazdi, i što se tiče reklama i što se tiče distribucije. To što neki time pokazuju i vlastiti kukavičluk, druga je tema.

Gazda je produkt lažnog kapitalizma

Mnogi će reći “eto, to je tako u kapitalizmu”, zaboravljajući da je model u kojem posluje Gazda jedan od lažnih oblika kapitalizma, zvan crony ili po našem rodijački kapitalizam. Ima tome preko 27 godina kada je tadašnja crvena buržoazija stvorila pakt s dotadašnjom “neprijateljskom emigracijom”, a sve kako bi vladajući i onima kojima se vlada ostali isti. Tuđmanu je s jedne strane stajao nekadašnji visoki časnik UDBA-e, a s druge povratnik, emigrant, nekadašnji kanadski pizza-majstor.

Model koji su odabrali bio je genijalan: menadžerskim kreditima će uvesti crony, rodijački kapitalizam, model lažnog kapitalizma kakvog imaju zbunjene tranzicijske države, u kojemu će država i s državom povezane firme biti sve, a ostali – ništa.

Model je to u kojem je politika trebala jednog Gazdu, a Gazda je trebao politiku. Stvorena je formalno poduzetnička, a u istini parazitska struktura koja je sisala hrvatski narod dok su se drugi razvijali. I kada se danas netko pita kako to da su nas u razvoju i standardu “prešišali” Česi, Slovaci pa čak i Rumunji, koji su bili tolika sirotinja da se u Jugoslaviji bilo nepristojno tome smijati – odgovor je jasan. Dok su drugi razvijali slobodno poduzetništvo, stotine i tisuće zdravih firmi, zapošljavali desetke i stotine tisuća radnika u njima – Hrvatska je razvijala model nekoliko velikih poduzetnika slizanih s državom, a među njima tu je svemoćni Gazda, čija firma nije izlistana na burzi. Gazda kod kojeg se sve dogovara.

Ovo je kapitalizam koliko je Jugoslavija bila istinska demokracija

I tu je, naravno, država koja vas je uvjerila da je to “eto, kapitalizam” na isti način kako vas je nekada uvjeravala da imamo “istinsku demokraciju”, iako se u njoj zbog izgovorene riječi moglo otići u zatvor. I funkcioniralo je – dok nije došla Europska unija, dok nisu krediti postali preveliki i dok model poslovanja uz zapošljavanje rodbine za menadžere nije došao do kraja. Sve se srušilo u samo par tjedana.

Uza sve probleme – dobro da se srušio. Model koji nam nudi Gazda ne trebamo, kao što ne trebamo ni Gazdu. Ono što trebamo su stotine i tisuće malih firmi prema kojima se država ponaša pokroviteljski, a ne da im otežava rad. Trebamo model prema kojima se inspektori, kad dolaze u male firme, ponašaju kao savjetnici, a ne kao gulikože. Trebaju nam tisuće i tisuće firmi, a ne par monopola, trebamo one koje stvaraju pravo tržište rada – gdje radnik i poslodavac uredno pregovaraju o uvjetima rada, a ne gdje se pregovori svode na “3000 kuna ili uzimamo drugog”.

Model poslovanja Gazde treba nestati kako bi se Hrvatska mogla razvijati. Bit će, naravno, i nekih posljedica. Možda i neke plaće budu kasnile. No, i onaj tko dođe trebat će radnike. Koja je, uostalom, alternativa? Spašavanje Gazde od strane države? Zar zaista želite da vam budućnost kroji jedan Gazda s par političara koji ga pokušavaju zaštititi?

(Index.hr)