Hoće li se novim porezima plaćati spašavanje “sistemskih” tvrtki?

Vlada Republike Hrvatske donijela je medijski poznatiji „lex Agrokor“ da bi spriječila rušenje „sistemskih“ tvrtki. Zakon je donesen da bi se spašavalo neodgovorno vođenje privatnih kompanija koje inače financiraju stranke koje u Saboru izglasavaju takve zakone.

Autor Marijan Opačak

I dok traje medijska histerija ista ta Vlada donijela je i zakon o Porezu na nekretnine. I sve bi to bilo uredu da taj zakon nije predložio i djelo sproveo ministra kojeg sad mediji optužuju da je frizirao bilance Agrokora zbog kojeg su donijeli zakon o spašavanju tajkuna.

Novi porez

Dakle porez na nekretnine stupa na snagu 2018 g u svom manjem obliku prvo za vlasnike građevinskih zemljišta iako nije jasno tko će najviše nastradati od punog poreza 2020 već je sad jasno da po planu rasta prihoda porez neće biti blag kako je najavljivano.

Kako je najavljivano ovaj porez trebao bi rasteretiti porez na rad prebacivanjem poreznih davanja na imovinu.

U Vladinom dokumentu navodi se da će kod prijedloga novih zakonskih rješenja u poreznoj sferi primarni cilj biti pronalaženje prostora za sniženje poreznih stopa, ali uz zadržavanje i povećanje prihoda kroz širenje porezne osnovice, uvođenje imovinskih ili ekoloških poreza te ukidanje oslobođenja, olakšica i izuzeća od oporezivanja.

Od 1. siječnja 2018 kada bi trebao krenuti ovaj novi porez u svom pojednostavljenom obliku trebao bi zamijeniti komunalnu naknadu. Tako Vlada pokušava ispraviti postojeće nepravilnosti u plaćanju komunalne naknade jer će se približiti plaćanju po vrijednosti nekretnine.

Sve to zvuči u svojoj suštini odlično ali postavlja se par određenih pitanja. Kada Vlada namjerava početi smanjivati poreze na rad i uvoditi porezne olakšice i tko će određivati vrijednost nekretnine po kojoj bi se trebao plaćati porez?

Tko procjenjuje vrijednost

Vrijednost nekretnine varira od  općine do općine, a onda opet od lokacije do lokacije unutar te općine. Tržište nekretnina opet ima svoje periodične fluktuacije i svoje zakone određivanja vrijednosti. Hoće li Vlada i područni uredi Porezne uprave određivati cijenu tržišno ili će kao u Gunji, pitomom selu u Posavini, kvadrat procjenjivati kao u Dalmaciji?

Dakle osim što smo najoporezivaniji narod Europe i nakon sto plaćamo najskuplji kWh struje, kubik pitke vode, jedan od najvećih poreza na dodanu vrijednost s obzirom na platežnu moć građana, a da ne govorimo o ostalim fiskalnim i parafiskalnim nametima dobili smo još jedan, a sve zato da bi se kupovao socijalni mir i spašavale sistemske kompanije ljudi koji nisu znali ili htjeli upravljati svojom vlastitom imovinom.

Matija Gubec je i za manji harač digao seljake a mi spuštamo glavu sve više i više.