Cebit: sve je umreženo

Nekadašnji kompjutorski sajam sve je sličniji drugim sajmovima. Za to je kriv internet. Svježinu na ovogodišnji Cebit donio je Japan kao zemlja partner.

Autor: Andreas Becker

Vozila koja se kreću bez vozača? Njih se može vidjeti i na Međunarodnoj automobilskoj izložbi IAA u Frankfurtu i na tehničkom sajmu SXSW u teksaškom Austinu. Roboti koji obavljaju razne usluge? Njih ima na Industrijskom sajmu u Hannoveru. Cloud-rješenja, Big data, internet stvari, virtualna stvarnost? To se može vidjeti na Consumer Electronics Showu u Las Vegasu ili na Mobile World Congressu u Barceloni. A besposadnih letjelica? Njih u međuvremenu ima u svakoj trgovini igračaka.
Cebit u Hannoveru, koji je počeo jučer, a otvorili su ga njemačka savezna kancelarka Angela Merkel i japanski premijer Shinzo Abe, ima problem da se velike trendove ne pokazuje samo ovdje nego na svim sajmovima.
Oliver Frese, član uprave organizatora sajma Deutsche Messe AG i šef Cebita, smatra da to nije ništa loše. “Ranije je digitalizacija bila apstraktna”, kaže Frese. “Na ovom Cebitu ju se može konkretno doživjeti, jer ima jako puno primjera primjene.”

Sve umreženo

3.000 izlagača iz 70 zemalja pokazuju do 24. 3. 2017. svoje proizvode i mogućnosti primjene. Broj izlagača je kao i prošle godine, a Frese računa da će i ove godine doći 200.000 posjetitelja.
U središtu pozornosti ovoga sajma su veliki trendovi digitalizacije poduzeća – osobito ono što mogu koristiti srednje velika poduzeća. Primjene za običnog potrošača su rijetke.
Da će uskoro sve biti međusobno povezano i da će se podaci pohranjivati u “oblaku”, to je opća pojava. Na Cebitu se rado citiraju studije koje tvrde da će uskoro biti umreženo 50 milijarda aparata – od običnih pametnih telefona preko ventila pojedinih strojeva do senzora u autonomnim automobilima.

“Jednoga dana će svaki poklopac kanalizacije slati podatke o vodostaju”, kaže Thorsten Dirks, predsjednik Bitkoma, savezne udruge njemačke IT-industrije. “To će se dogoditi. Moramo samo pogledati kako se razvija senzorska tehnika, koliko senzora nosimo na tijelu, i da se senzore ugrađuje u tkanine.”

Paralizirani će ponovo hodati

Tako proizvođač boja i lakova Bergolin koristi Microsoftove HoloLens naočale, koje realnost dopunjuju nekim podacima. Zaposlenici u proizvodnji lakova izgledaju kao da lamataju rukama, a oni zapravo određuju koji sastojci će biti upotrijebljeni za proizvodnju laka. Taj projekt je još u fazi testiranja.
Konkretniji je Ekso Bionics, proizvođač takozvanih exo-skeleta. To su strukture slične robotima, koje podupiru ljudsko tijelo. Uz njihovu pomoć može, primjerice, Sebastian Erhardt, koji je nakon jedne nesreće ostao paraliziran, ponovo hodati. Trenutno takav skelet koriste samo bolnice. Cijena je trenutno 120.000 eura.
Veliki američki ponuđač cloud-usluga Salesforce razvio je u suradnji s više poduzeća konkretne primjene za ophođenje s umreženim podacima, među ostalim s proizvođačem kamiona MAN-om. Kupci koji čekaju neku robu u svakom trenutku mogu znati gdje se njihova roba nalazi. Menadžeri u špedicijama dobivaju podatke o mjestima gdje se nalaze svi njihovi kamioni.
A i vozač dobiva zlata vrijedne informacije. Sustav analizira stil vožnje i potrošnju goriva i daje vozaču upute kako uštedjeti gorivo. “Brojni vozači dobivaju nagrade ako uštede gorivo”, objašnjava jedan suradnik Salesforcea. “Tako mogu povećati svoju plaću.”

Radna mjesta u opasnosti

Ali, kako dugo će uopće još postojati zanimanje vozača, to se pitanje nameće kad čovjek prošeta Cebitom. Po sajmu se kreću mini-busevi bez vozača, koji prepoznaju prepreke i zaustave se primjerice ako im cestu prelazi biciklist. U Švicarskoj je nekoliko takvih vozila već u prometu.
I u poljoprivredi je već tema upravljanje vozilima bez vozača – primjerice japanski Magellan Systems nudi traktor bez vozača. A kad proizvođač čipova Intel pokazuje kako se naftne platforme ili vjetrenjače koje su na morskoj pučini može servisirati besposadnim letjelicama, onda se također radi o uštedi novca. Tvrde da troškovi održavanja tako mogu biti prepolovljeni.

Kad je riječ o digitalizaciji u Njemačkoj se rado govori o Industriji 4.0, što je pojam za srastanje industrijske proizvodnje i digitalnog svijeta. Japan, ovogodišnji partner Cebita, na tom području je već nekoliko koraka dalje. Pokazuje robote koji rade u njezi starih i bolesnih osoba. Geslo japanskog nastupa ove godine je “Društvo 5.0”.
Iza toga se ne krije samo natjecanje oko boljeg slogana, kako pokazuje trgovinska statistika dviju zemalja. Vrijednost IT-hardwarea koji Njemačka kupuje iz Japana pet puta je veća nego vrijednost IT-proizvoda koje Njemačka izvozi u Japan.
Svako četvrto vodeće poduzeće visoke tehnologije je iz Japana, kažu u Bitkomu. I tu se radi o radnim mjestima. “Ako mi u Njemačkoj ne uspijemo na dom području u budućnosti igrati vodeću ulogu, ugrozit ćemo naše blagostanje”, kaže predsjednik Bitkoma Thorsten Dirks. “Jer tada kod nas neće nastajati nova radna mjesta, dok će brojna stara radna mjesta biti automatizirana i nestati. To je scenarij koji si uopće ne želim zamisliti.”
S njemačkoga gledišta je Japan ne samo zemlja partner nego i suparnik. Savezna kancelarka Merkel je na otvorenju sajma ipak naglasila zajedništvo. “Kad vidim kako se s nekima moramo prepirati oko otvorenih granica i slobodne trgovine”, rekla je Merkel misleći na američkog predsjednika Donalda Trumpa, “onda je dobro što se mi (Njemačka i Japan, op. ur.) oko toga ne moramo sporiti.”