Valutni ratovi ušli su u nuklearnu fazu

Je li mudro krenuti putem neortodoksne proaktivne, odnosno hiperekspanzivne monetarne politike? Ako gledamo što nam otkriva suvremena monetarna povijest, trebamo biti veliki skeptici.

U suvremenoj svjetskoj monetarnoj povijesti nema puno krupnih datuma, bar ne onih o kojima se uči u školi. Zadnji takav monetarni događaj dogodio se sada već davne 1971. godine kada je Nixon napustio tzv. zlatni standard (dolar je vrijedio 35$ za uncu) uspostavljen u Bretton Woods davne 1994. godine. Zanimljivo, ali djeci u osnovnim i srednjim školama ne govori se puno ni o potezu legendarnog guvernera američkih federalnih rezervi iz 80-ih, Paula Volckera, koji je ekstremnim dizanjem kamata razdoblje valute na izdisaju pretvorio novu eru Kralja Dolara, premda je upravo taj potez predodredio ključna ekonomska kretanja, pa i kvalitetu života na većem dijelu planeta, te označio kraj ćudljivog globalnog monetarnog režima karakteriziranog povremenim graničnim hiperinflacijama i recesijicama na zapadnoj hemisferi. Isto tako, našu djecu nismo se udostojili upozoriti ni na to da je i razdoblje Kralja Dolara (1980. – 2010.) doživjelo svoj službeni kraj nakon svjetske financijske krize, kad je američki predsjednik Obama 2010. na prigodnom obraćanju zvanom Stanje nacije javno objavio pokretanje Nacionalne izvozne inicijative (National Export Initiative – NEI) koja je zapravo predstavljala objavu svjetskog valutnog rata. Zašto djecu ne informiramo o povijesnoj objavi svojevrsne monetarne agresije, jesu li uopće svi domaći političari upoznati s tim što se događa u svijetu posljednjih 5-6 godina? Jesmo li uopće svjesni da je ove godine valutni nuklearni rat, koji je započeo Obama zbog financijske krize 2008., prešao u svoju nuklearnu fazu, a kako je ovih dana dobro primijetio jedan od najuglednijih svjetskih eksperata za valute, James Rickards? Izvlačimo li iz svega što se događa bilo kakve pouke, zaključke koji će nas navesti na mudrije nacionalne politike?

pročitaj cijeli članak